KAPITULLU I
INTRODUSAUN
1.1. Introdusaun
Timor-Leste
hanesan nasaun ida ne'ebé ho rendimentu ki'ik, ho setór privadu foin
hakbi'it-an, ladún iha diversifikasaun ekonómika, no konsentra de'it ba
produsaun agríkola. Maibé, ita nia país iha oportunidade ekonómika sira ne'ebé
boot, no potensia ida ne'ebé forte, atu sai Nasaun ida ho rendimentu médiu.
Governu hakarak dezenvolve ekonomia merkadu ida ne'ebé dinámiku, ho setór
privadu ida ne'ebé metin, hodi nune'e bele garante empregu ba timoroan sira
hotu, no bele asegura katak fatin hotu-hotu, iha ita nia Nasaun, hetan dunik
benefísiu husi dezenvolvimentu riku-soi, husi rekursu naturál Timor-Leste nian.
Ita mós rekoñese katak, ita labele depende de'it ba ita nia rezerva sira,
ne'ebé boot husi petróleu no gás naturál, tan ne'e presiza atu diversifika ita
nia ekonomia. Ho ida ne'e, Governu sei konsentra liu- liu, ba-iha espansaun no
modernizasaun ba ita nia setór agríkola, no ba-iha kriasaun setór turístiku
ne'ebé forte nafatin, hodi mós enkoraja ita nia setór privadu ba nível sira
ne'ebé aas, liuhusi haburas indústria no dudu empreza ki'ik no mikro-empreza
sira. Maske Timor-Leste hasoru dezafiu hirak boot, kona-ba atu reestrutura ita
nia ekonomia hodi atinje vizaun ida ne'e, ita iha pontu forte no vantajen barak,
inklui rezisténsia no determinasaun ita nia povu nian, reseita petrolíferu
hirak ne'ebé importante, riku-soi rekursu tasi nian no rekursu naturál sira
seluk, ita nia lokalizasaun ba-iha rejiaun mós dinámika Sudeste Aziátiku nian,
ne'ebé dudu daudauk parte barak hosi kreximentu ekonómiku mundiál. Ita mós sei
iha ambiente naturál ne'ebé sei di'ak no mós, tau tan ita nia kultura,
patrimoniu no istória ne'ebé úniku, buat sira ne'e hotu mak oferese poténsia
di'ak tebes ba dezenvolvimentu setór turizmu no otelaria, ho valór aas. Maibé
pontu forte ho vantajen sira ne'e, hasoru hela insfra-estrutura ne'bé aat, iha
ita nia país nia laran, nune'e mós difikuldade iha área indústria, finanseiru
no komérsiu nian sira. Atu konsege dunik dezenvolvimentu ekonómiku, Governu
tenke rezolve dezafiu, barreira no kondisionalizmu hirak ne'e hotu. Governu
kompromete nafatin atu kaer vizaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian,
ne'ebé dehan katak, to'o 2030, Timor-Leste sei kaer ekonomia modernu no
diversifikadu, iha infra-estrutura ho kualidade aas tebes, inklui estrada,
eletrisidade, portu no telekomunikasaun sira. Agrikultura subsisténsia sei
lakon, hodi haburas fali ona agrikultura komersiál, husi proprietáriu sira
ki'ik. Timor-Leste sei hetan auto-sufisiénsia iha ai-han, no sei hetan produtu
agríkola oin-oin ba esportasaun, inklui buat seluk hanesan animal sira, ai-fuan
no modo-tahan sira no kolleita komersiál sira seluk, nune'e mós produtu
florestál no peska nian sira. Setór petrolíferu, inklui mós produsaun petróleu
no gás no indústria sira ne'ebé sei mosu, mak sei sai nu'udar baze industriál
ba ita nia ekonomia. Turizmu, liuliu turizmu ekolójiku, sei fó kontribuisaun
maka'as ida ba ekonomia nasionál, nune'e mós indústria lijeira sira maka sei
kompleta no halo ekonomia oin-oin. Atu konkretiza vizaun ida ne'e, Governu sei
hatuur dezenvolvimentu ekonomia Timor Leste nian, iha indústria esensiál tolu :
agrikultura, turizmu no petróleu. Timor-Leste iha vantajen ne'ebé boot iha
indústria sira ne'e, tanba ita nia rekursu naturál sira, ita nia lokalizasaun
jeográfika no ita nia perfil ekonómiku. Setór tolu ne'e sei hetan apoiu, husi
inisiativa polítika lubuk ida, atu dudu kreximentu setór privadu nian, liu-liu
iha área rurál sira, hodi hadi'a prestasaun servisu no hodi hetan rezultadu,
prioritáriu liu hodi hetan konkretizasaun ba objetivu dezenvolvimentu nian.
B. Formulasaun Problema
Bazeia ba
introdusaun iha leten, maka
hakerek na’in halo
analiza hodi formula problema hanesan
tuir mai; Politika Governu hodi
hasa’e rendimentu estadu Timor - Leste
C. Objetivu no funsaun peskisa
Liu husi
hakerek obra sientifika ne’e ni-nia objetivu sira mak hanesan tuir
mai ne’e : Rezolusaun ba Papel
governu no Partisipasaun negocios
hodi rezolve problema rendimentu
estadu hodi hametin dezemvolvimentu nasaun Timor - Leste laran
tomak.
1.
FunsaunPeskiza
Rezultadu mai husi peskiza bele
fo funsaun peskiza hanesan tuir
mai ne’e :
a. Peskiza,
atu hatene kondisaun
riil ou problema ba objetivu
peskiza ne’e hanesan aprova ita
atu kompara teoritiko
ou pratika iha kampu ho funsaun bele
uja sasan ou prepara hakerek proposal
ou skripsi hanesan buat
ida atu halo kompletu proposal metodologia
peskiza iha fakuldade cispol no Departamentu Admistrasaun publiku Universidade
Oriental Timor-Lorosa’e.
b. Atu indentifika
konflitu rai ne’ebé sai
komplexu iha área urbanu
sirakria strategia no mekanismu
hodi halo mudansa ba
konflitu nebe sempre aveita
ba komunidade sira
iha área urbana.
c. Kria aktividades
hanesan sosializaun no
fahe informasaun ba komunidade sira kona-bá leis no regras hodi
prevene no menemizsa konflitu hametin
seguransa iha komunidade. Resultadu
hosi aktividades hirak
ne’e bele fo’o
benefisiu ba entidade hotu
ne’ebé moris hamutuk
iha ambiente ida.
D.
Sistematika Hakerek
Liu
husi sistematika hakerek
proposal iha tuir mai
ne’e:
KAPITULU
I LIAN DAHULUK, mai husi: Antensendente, ou formulasaun
problema, objektivupeskiza no funsaun
peskiza, ho hakerek.
KAPITULU
II FUNDAMENTASAUN TEORIKA, mai husi
signifika teoritika, prestasaun,
signifika papel inan aman,
motivasaun Defenisaun Konseptual,
Defenisaun Operasional KAPITULU III METODOLOGIA PESKIZA, mai
Husi Metodologia Peskiza,
Populasaun no Amostra, Populasaun,
Amostra, Fontes ba Dadus, Dadus Espesifiku, Dadus Inan, Tekniku
Rekolla Dadus, Obserbasaun, Interviu,
Kuisioner, Dokumentasaun, Tekniku
Analisa Data.
Tidak ada komentar:
Posting Komentar