Jumat, 22 April 2016

hakerek teze

KAPITULLU I
INTRODUSAUN


1.1.      Introdusaun
Timor-Leste hanesan nasaun ida ne'ebé ho rendimentu ki'ik, ho setór privadu foin hakbi'it-an, ladún iha diversifikasaun ekonómika, no konsentra de'it ba produsaun agríkola. Maibé, ita nia país iha oportunidade ekonómika sira ne'ebé boot, no potensia ida ne'ebé forte, atu sai Nasaun ida ho rendimentu médiu. Governu hakarak dezenvolve ekonomia merkadu ida ne'ebé dinámiku, ho setór privadu ida ne'ebé metin, hodi nune'e bele garante empregu ba timoroan sira hotu, no bele asegura katak fatin hotu-hotu, iha ita nia Nasaun, hetan dunik benefísiu husi dezenvolvimentu riku-soi, husi rekursu naturál Timor-Leste nian. Ita mós rekoñese katak, ita labele depende de'it ba ita nia rezerva sira, ne'ebé boot husi petróleu no gás naturál, tan ne'e presiza atu diversifika ita nia ekonomia. Ho ida ne'e, Governu sei konsentra liu- liu, ba-iha espansaun no modernizasaun ba ita nia setór agríkola, no ba-iha kriasaun setór turístiku ne'ebé forte nafatin, hodi mós enkoraja ita nia setór privadu ba nível sira ne'ebé aas, liuhusi haburas indústria no dudu empreza ki'ik no mikro-empreza sira. Maske Timor-Leste hasoru dezafiu hirak boot, kona-ba atu reestrutura ita nia ekonomia hodi atinje vizaun ida ne'e, ita iha pontu forte no vantajen barak, inklui rezisténsia no determinasaun ita nia povu nian, reseita petrolíferu hirak ne'ebé importante, riku-soi rekursu tasi nian no rekursu naturál sira seluk, ita nia lokalizasaun ba-iha rejiaun mós dinámika Sudeste Aziátiku nian, ne'ebé dudu daudauk parte barak hosi kreximentu ekonómiku mundiál. Ita mós sei iha ambiente naturál ne'ebé sei di'ak no mós, tau tan ita nia kultura, patrimoniu no istória ne'ebé úniku, buat sira ne'e hotu mak oferese poténsia di'ak tebes ba dezenvolvimentu setór turizmu no otelaria, ho valór aas. Maibé pontu forte ho vantajen sira ne'e, hasoru hela insfra-estrutura ne'bé aat, iha ita nia país nia laran, nune'e mós difikuldade iha área indústria, finanseiru no komérsiu nian sira. Atu konsege dunik dezenvolvimentu ekonómiku, Governu tenke rezolve dezafiu, barreira no kondisionalizmu hirak ne'e hotu. Governu kompromete nafatin atu kaer vizaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian, ne'ebé dehan katak, to'o 2030, Timor-Leste sei kaer ekonomia modernu no diversifikadu, iha infra-estrutura ho kualidade aas tebes, inklui estrada, eletrisidade, portu no telekomunikasaun sira. Agrikultura subsisténsia sei lakon, hodi haburas fali ona agrikultura komersiál, husi proprietáriu sira ki'ik. Timor-Leste sei hetan auto-sufisiénsia iha ai-han, no sei hetan produtu agríkola oin-oin ba esportasaun, inklui buat seluk hanesan animal sira, ai-fuan no modo-tahan sira no kolleita komersiál sira seluk, nune'e mós produtu florestál no peska nian sira. Setór petrolíferu, inklui mós produsaun petróleu no gás no indústria sira ne'ebé sei mosu, mak sei sai nu'udar baze industriál ba ita nia ekonomia. Turizmu, liuliu turizmu ekolójiku, sei fó kontribuisaun maka'as ida ba ekonomia nasionál, nune'e mós indústria lijeira sira maka sei kompleta no halo ekonomia oin-oin. Atu konkretiza vizaun ida ne'e, Governu sei hatuur dezenvolvimentu ekonomia Timor Leste nian, iha indústria esensiál tolu : agrikultura, turizmu no petróleu. Timor-Leste iha vantajen ne'ebé boot iha indústria sira ne'e, tanba ita nia rekursu naturál sira, ita nia lokalizasaun jeográfika no ita nia perfil ekonómiku. Setór tolu ne'e sei hetan apoiu, husi inisiativa polítika lubuk ida, atu dudu kreximentu setór privadu nian, liu-liu iha área rurál sira, hodi hadi'a prestasaun servisu no hodi hetan rezultadu, prioritáriu liu hodi hetan konkretizasaun ba objetivu dezenvolvimentu nian.
B. Formulasaun Problema
Bazeia  ba  introdusaun  iha  leten, maka  hakerek  na’in  halo  analiza  hodi  formula problema  hanesan  tuir  mai; Politika Governu hodi hasa’e rendimentu estadu Timor - Leste
C. Objetivu no funsaun  peskisa
Liu  husi  hakerek  obra sientifika  ne’e ni-nia objetivu sira mak hanesan tuir mai ne’e : Rezolusaun  ba Papel governu   no Partisipasaun  negocios  hodi rezolve problema  rendimentu estadu hodi  hametin  dezemvolvimentu nasaun Timor - Leste laran tomak.
1.      FunsaunPeskiza
Rezultadu  mai husi peskiza  bele  fo funsaun  peskiza hanesan  tuir  mai  ne’e :
a.       Peskiza, atu  hatene  kondisaun   riil ou problema ba objetivu  peskiza ne’e  hanesan aprova ita atu  kompara  teoritiko   ou pratika iha  kampu ho funsaun  bele  uja  sasan ou  prepara hakerek  proposal  ou skripsi  hanesan  buat  ida  atu  halo kompletu proposal  metodologia  peskiza iha fakuldade cispol no Departamentu Admistrasaun publiku  Universidade  Oriental  Timor-Lorosa’e.
b.      Atu  indentifika  konflitu  rai ne’ebé sai komplexu  iha área  urbanu  sirakria strategia  no  mekanismu  hodi  halo mudansa  ba  konflitu  nebe sempre aveita ba  komunidade  sira  iha área urbana.
c.       Kria  aktividades  hanesan  sosializaun  no  fahe  informasaun ba  komunidade sira kona-bá leis no regras hodi prevene no menemizsa konflitu hametin  seguransa  iha komunidade.  Resultadu  hosi  aktividades  hirak  ne’e  bele  fo’o  benefisiu ba  entidade  hotu  ne’ebé  moris  hamutuk  iha  ambiente  ida.
D.  Sistematika Hakerek
Liu husi   sistematika  hakerek   proposal iha  tuir  mai  ne’e:
KAPITULU I LIAN DAHULUK, mai husi:   Antensendente, ou   formulasaun  problema, objektivupeskiza no funsaun  peskiza, ho hakerek.
KAPITULU II FUNDAMENTASAUN  TEORIKA, mai  husi  signifika  teoritika, prestasaun, signifika papel  inan  aman,  motivasaun Defenisaun  Konseptual, Defenisaun     Operasional   KAPITULU III METODOLOGIA PESKIZA,  mai  Husi Metodologia  Peskiza, Populasaun  no Amostra, Populasaun, Amostra, Fontes ba Dadus,  Dadus  Espesifiku, Dadus  Inan, Tekniku  Rekolla  Dadus, Obserbasaun,  Interviu,  Kuisioner,  Dokumentasaun,  Tekniku  Analisa  Data.








Tidak ada komentar:

Posting Komentar